Vodstvo u ljubavi - Alexander Strauch

(99,00 HRK)

O piscu: Alexander Strauch i njegova supruga Marilyn žive u Littletoneu u Coloradu, blizu svoje četiri udate kćeri. Gospodin Strauch je nadaren biblijski učitelj i starješina u crkvi u Littletoneu, gdje služi već više od trideset godina.

Knjiga će:

- Osjetno poboljšati vaše vještine uspostavljanja odnosa
- Povećati učinkovitost vaše službe
- Izgraditi zdraviju crkvu
- Potaknuti evangelizaciju

Ako vodite ili poučavate ljude, bilo kao učitelj nedjeljne škole, voditelj mladeži, voditelj službe za žene ili muškarce, voditelj proučavanja Biblije, administrator, voditelj glazbenog programa, starješina, đakon, pastor, misionar ili evangelizator, ova knjiga pomoći će vam da unesete više ljubavi u svoju službu vođenja ili poučavanja.

http://www.euroliber.hr/citaonica/crkva/item/25-pastirsko-vodstvo

Zašto je ova knjiga potrebna

Svoju veliku poslanicu Hebrejima nadahnuti pisac zaključuje riječima: "Poslušni budite svojim glavarima i podložni jer oni bdiju nad vašim dušama..." (Hebrejima 13,17). Ova knjiga govori o onima koji bdiju nad dušama pripadnika Gospodinovog naroda, o onima kojima su i Pavao i Petar naložili da vode Božje stado na ispašu (Djela 20,28; 1. Petrova 5,2). Ova knjiga govori o crkvenim starješinama.

Moj prvi susret s crkvenim starješinama dogodio se dok sam još bio tinejdžer i pripremao se za konfirmaciju. Tijekom obuke za konfirmaciju ispričao sam crkvenom službeniku o svom obraćenju Kristu, koje se bilo dogodilo prethodnog ljeta u biblijskom kampu. Moje živopisno mladenačko svjedočanstvo Krista toliko ga je zaintrigiralo da me je zamolio da svoju priču podijelim i s crkvenim starješinama. Tako sam se sastao sa starješinama i ispričao im o svojem novom odnosu s Isusom Kristom. Ostali su bez riječi i izgledali posve zbunjeno. Njihova me reakcija rastužila jer sam shvatio da nisu razumjeli ono što sam govorio. To mi je iskustvo ostavilo slabo povjerenje u starješine i u crkvu.

Ipak, moj sljedeći susret sa starješinama bio je posve različit. Dok sam bio na školovanju daleko od kuće, bio sam pozvan u crkvu koja je naučavala i održavala izvorno biblijsko starješinstvo. Starješine ove crkve ozbiljno su shvaćali novozavjetne zapovijedi prema kojima starješine moraju biti biblijski kvalificirani i aktivno se brinuti za Božje stado. Imali su snažno vodstvo, pastirsku skrb i disciplinu pune ljubavi, zdrav biblijski nauk i pokazivali su ponizan i požrtvovan primjer kršćanskog življenja. Kao rezultat toga, bili su visoko cijenjeni u crkvi. Nadahnjujući primjer ovih ljudi pobudio je u meni pozitivno zanimanje za temu crkvenog starješinstva.

Kasnije, dok sam pohađao biblijsku školu, moje sve veće zanimanje za starješinstvo doživjelo je ozbiljan izazov. Tijekom predavanja o crkvenom ustroju, koje se uporno suprotstavljalo bilo kakvoj ideji o crkvi koju predvode starješine, upitao sam profesora: "Ali što ćemo sa svim onim biblijskim tekstovima koji govore o starješinama?"

Brzo je odgovorio: "Brojnost tekstova o starješinama ne znači ništa!"

Pomislio sam, ali nisam imao snage javno to izreći: "Pa što onda uopće nešto znači? Nepostojeći tekstovi o crkvenom kleru?" Ova i druga slična iskustva poslužila su kako bi potvrdila moje uvjerenje da je starješinstvo biblijski zdrav nauk kojeg većina crkava ignorira ili pogrešno tumači.

Nekoliko godina kasnije pripremao sam niz propovijedi o nauku o crkvi. Kada sam stigao do teme starješinstva, shvatio sam, na svoje iznenađenje, da ne postoji nijedna opširnija knjiga o toj temi. Postajale su manje knjižice, članci i poglavlja u nekim knjigama, ali nitko starješinstvo nije podrobno obradio ekspozitornim pristupom. Taj nedostatak materijala bio mi je nevjerojatan, posebice kada znamo da je glavna uloga starješina u prvim crkvama bila vođenje te da su brojni biblijski tekstovi posvećeni starješinama. To me naposljetku potaklo da počnem pisati o starješinstvu.

Vjerujem da nijedan nauk Svetog pisma ne smijemo zanemariti ili proglasiti izumrlim. Ipak, upravo to se dogodilo u mnogim crkvama s biblijskim naukom o starješinama. Čak i u crkvama koje tvrde da imaju starješinstvo, starješine su svedeni na privremene članove crkvenog vijeća, što je posve suprotno novozavjetnom, apostolskom modelu pastirskog starješinstva. Iako takve crkve možda imaju starješine, njihovo starješinstvo nije biblijsko.

Doslovno deseci tisuća crkava širom svijeta imaju neku vrstu starješinstva jer vjeruju da to naučava Biblija.1 Nažalost, zbog toga što su zagovornici starješinstva bili užasno nemarni kod prikladnog definiranja ovog nauka, ovu tematiku u većini crkava koje imaju starješine prati cijela zbrka i mnoštvo nebiblijskih stavova. Postoje uporne i štetne zablude o starješinstvu koje sprječavaju crkve da imaju izvorno biblijsko starješinstvo. Ova je tema previše važna za mjesnu crkvu da bi se jednostavno ostavila u takvoj konfuziji. Stoga je ova knjiga prvenstveno namijenjena crkvama koje imaju starješinstvo, ali ne razumiju njegov pravi biblijski karakter i poslanje. Njen je cilj što je točnije moguće biblijski definirati što je zapravo biblijsko starješinstvo.

Kako bismo definirali biblijsko starješinstvo, moramo se vratiti jedinom Božjem izvoru autentičnog kršćanstva: tekstu Svetog pisma. Povijest crkve jasno pokazuje užasne posljedice udaljavanja od svjetla Pisma. Merle d'Aubigne (1794. – 1872.), poznati povjesničar Reformacije, nevjerojatno precizno ukazuje na problem: "Kako stoljeća prolaze, u crkvi je sve manje svjetlosti i života. Zašto? Zato jer se gasi baklja Svetog pisma i zato jer je polako nadomješta prijevarno svjetlo ljudske vlasti."2

Zbog "prijevarnog svjetla ljudske vlasti" koje je zamijenilo novozavjetni nauk o starješinstvu, kršćanski nauk o starješinstvu bio je izgubljen gotovo četrnaest stoljeća. Taj se nauk ignorirao sve do vremena Reformacije, kada je Jean Calvin (1509. – 1564.), utjecajni francuski reformator, shvatio da je crkveno starješinstvo izgubljeno i počeo poticati njegovu obnovu.3 Međutim, napori u šesnaestom stoljeću bili su samo djelomično uspješni jer reformatori nisu uspjeli svojim plugom preorati krutu zemlju dugogodišnje klerikalne tradicije.4 U devetnaestom stoljeću je George Müller, čuveni direktor sirotišta i čovjek vjere, zajedno s drugim pripadnicima Bratskog pokreta (Brethren Movement; op. prev.) u Engleskoj vratio starješinstvo na mjesto koje mu pripada u crkvi.5 U isto je vrijeme Pokret obnove (Restoration Movement; op. prev.) u Americi nastojao obnoviti crkveno starješinstvo.6 Međutim, zbog nedovoljno sistematičnog tumačenja i poučavanja, ova nastojanja bila su kratkog vijeka i ograničila su se na manji broj crkava. Tako je novozavjetni model crkvenog starješinstva ostao uvelike nepoznat većini kršćana.

Bog mi je na srce stavio dvostruko breme: kao prvo, zadatak mi je pomoći da se razjasni biblijski nauk o starješinstvu, a kao drugo, pomoći da crkvena starješinstva pravilno funkcioniraju. Namjena ove knjige je da ispuni prvi zadatak, stoga je ona prvenstveno doktrinarne i egzegetske naravi. Kako bih ispunio i drugi zadatak, razradio sam dodatne pisane i audio materijale koji promoviraju djelotvorno starješinstvo i pomažu u obuci budućih starješina. Nije dovoljno samo imati starješinstvo; ono mora aktivno djelovati, biti kompetentno i duhovno živo.

Prvi dio ove knjige (od 1. do 5. poglavlja) predstavlja pet osnovnih osobina biblijskog starješinstva: pastirsko vodstvo, podjela vodstva, muško vodstvo, kvalificirano vodstvo i vodstvo u ulozi sluge. Tih pet načela od suštinske su važnosti za biblijsko crkveno starješinstvo. Nažalost, i svjetovna i kršćanska zajednica napadaju ta načela. Na crkve se danas vrši velik pritisak da se usklade s feminističkim duhom i njegovim nemilosrdnim nastojanjima da se iskorijene sve razlike između muškaraca i žena u crkvi. Jedan dio pokreta za rast crkve u svojoj opsjednutosti veličinom i brojevima propovijeda davanje što je više moguće moći i vlasti jednoj osobi. Velik broj crkava zaboravlja na moralne i duhovne kvalifikacije crkvenih pastira koje se navode u Novom zavjetu. Svjetovne ideje o veličini, moći, samoostvarenju i uspjehu u "službi" preduboko su usađene u umove velikog broja crkvenih vođa. Zbog toga sam knjizi dao podnaslov "Hitan poziv na obnovu biblijskog crkvenog vodstva". Biblijsko starješinstvo traži i biblijsku strukturu vodstva u crkvi, kao i biblijski način vođenja, a oba ta preduvjeta nužno je potrebno nanovo objasniti i obnoviti u sili Duha.

Drugi dio (6. poglavlje) biblijska je obrana učenja o starješinama. Treći dio (od 7. do 13. poglavlja) nudi svježa i podrobna izlaganja svih biblijskih tekstova na temu biblijskog starješinstva. To je srce i duša ove knjige – čvrst kameni temelj na kojem se gradi pet glavnih osobina biblijskog starješinstva. Čvrsto sam uvjeren da samo jasno i točno izlaganje Božje riječi može uvjeriti kršćane u istinu o prirodi i važnosti biblijskog starješinstva. Nadam se da ova knjiga neće samo ispuniti potrebu za podrobnim biblijskim proučavanjem, nego da će mnoge ujedno nadahnuti da istraže ogromno bogatstvo Božje riječi. Nema sumnje da neke dragocjene istine još uvijek čekaju da ih otkrijemo. (A. Strauch)